| | SLO | ENG | Piškotki in zasebnost

Večja pisava | Manjša pisava

Izpis gradiva Pomoč

Naslov:Clarifying power, domination, and exploitation : between "classical" and "Foucauldian" concepts of power
Avtorji:ID Rutar, Tibor (Avtor)
Datoteke:.pdf Revija_za_sociologiju_2017_Rutar_Clarifying_Power,_Domination,_and_Exploitation_Between_“Classical”_and_“Foucauldian”_Concepts_of_Power.pdf (423,22 KB)
MD5: 7347183DC9AE6DAF48D440698C4141FF
PID: 20.500.12556/dkum/77d70a8d-f81e-409f-978d-2441e5171f71
 
URL https://hrcak.srce.hr/187354
 
Jezik:Angleški jezik
Vrsta gradiva:Članek v reviji
Tipologija:1.01 - Izvirni znanstveni članek
Organizacija:FF - Filozofska fakulteta
Opis:The paper examines two ubiquitous concepts of power: the "classical sociological" concept which draws on Max Weber's definition of power, and the "Foucauldian" concept which stems from Michel Foucault's genealogical works. Three main theses are argued for. First, the two concepts are not, in most respects, as radically different as it is usually claimed. It is demonstrated that both can make room for different sources of power, for understanding power in a non-reified way, for the fact that power is rarely completely centralised, etc. Second, in those respects in which the two concepts actually differ, the classical view of power is more convincing and useful than the Foucauldian one. It is demonstrated that the Foucauldian view is implicitly positivist in the normative domain and thus unable to differentiate between power and domination, and that it succumbs to errors of methodological holism (i. e. undertheorising agency). Third, it is argued that the classical sociological view allows to analytically distinguish between power, domination and exploitation. These three categories are shown not to be synonymous and to carry with them importantly different sociological implications. It is demonstrated that exploitation cannot merely refer to any process of unpaid appropriation of surplus as obvious false positives are generated from this definition. Nonetheless, such appropriation is the fundamental characteristic which differentiates exploitation from domination (but not power itself), and this reveals an important sociological implication for the dynamics of struggle of the exploited against exploitation in contrast to the struggle of the dominated against the dominators.
Ključne besede:power, domination, exploitation, Foucault, value-neutrality
Status publikacije:Objavljeno
Verzija publikacije:Objavljena publikacija
Leto izida:2017
Št. strani:str. 151-175
Številčenje:Letn. 47, št. 2
PID:20.500.12556/DKUM-68822 Novo okno
ISSN:0350-154X
UDK:316.46:1Foucault M.
COBISS.SI-ID:23395336 Novo okno
DOI:10.5613/rzs.47.2.2 Novo okno
ISSN pri članku:0350-154X
NUK URN:URN:SI:UM:DK:K4KKUMCX
Datum objave v DKUM:24.10.2017
Število ogledov:1505
Število prenosov:165
Metapodatki:XML RDF-CHPDL DC-XML DC-RDF
Področja:Ostalo
:
Kopiraj citat
  
Skupna ocena:(0 glasov)
Vaša ocena:Ocenjevanje je dovoljeno samo prijavljenim uporabnikom.
Objavi na:Bookmark and Share


Postavite miškin kazalec na naslov za izpis povzetka. Klik na naslov izpiše podrobnosti ali sproži prenos.

Gradivo je del revije

Naslov:Revija za sociologiju
Založnik:Hrvatsko sociološko društvo
ISSN:0350-154X
COBISS.SI-ID:2899202 Novo okno

Licence

Licenca:CC BY 4.0, Creative Commons Priznanje avtorstva 4.0 Mednarodna
Povezava:http://creativecommons.org/licenses/by/4.0/deed.sl
Opis:To je standardna licenca Creative Commons, ki daje uporabnikom največ možnosti za nadaljnjo uporabo dela, pri čemer morajo navesti avtorja.
Začetek licenciranja:24.10.2017

Sekundarni jezik

Jezik:Hrvaški jezik
Naslov:Objašnjenje moći, dominacije i eksploatacije : između „klasičnog” i „fukoovskog” poimanja moći
Opis:U radu se istražuju dva sveprisutna poimanja moći: "klasično sociološko", koje se oslanja na definiciju moći Maxa Webera, i "fukoovsko", koje proizlazi iz genealoških radova Michela Foucaulta. Zagovaraju se tri glavne teze. Prvo, ta dva koncepta u većini aspekata nisu onoliko drastično različita koliko se to najčešće tvrdi. Dokazuje se da u okviru obaju koncepata postoji prostor za različite izvore moći, za tumačenje moći bez opredmećivanja, za činjenicu da je moć rijetko potpuno centralizirana i slično. Drugo, u onim aspektima u kojima se ta dva koncepta doista razlikuju, klasično je poimanje moći uvjerljivije i korisnije nego Foucaultovo. Dokazuje se da je fukoovsko gledište implicitno pozitivističko u normativnom aspektu pa je stoga u okviru toga gledišta nemoguće razlikovati moć i dominaciju, kao i to da ono podliježe pogreškama metodološkog holizma (odnosno, nedovoljno razmatra djelovanje). Treće, tvrdi se da klasično sociološko gledište omogućuje analitičko razlikovanje moći, dominacije i eksploatacije. Dokazuje se da te tri kategorije nemaju jednako značenje te da svaka od njih podrazumijeva znatno različite sociološke implikacije. Pokazuje se da se eksploatacija ne odnosi na bilo koji proces neplaćenog prisvajanja viška s obzirom na to da se prihvaćanjem te definicije očito izvode lažni zaključci. Ipak, takvo je prisvajanje temeljna karakteristika prema kojoj se eksploatacija razlikuje od dominacije (ali ne i moći), a to otkriva važnu sociološku implikaciju za dinamiku borbe eksploatiranih protiv eksploatacije, različitu od borbe dominiranih nad vršiteljima dominacije.
Ključne besede:moč, izkoriščanje, Foucault, dominacija, vrednostna nevtralnost


Komentarji

Dodaj komentar

Za komentiranje se morate prijaviti.

Komentarji (0)
0 - 0 / 0
 
Ni komentarjev!

Nazaj
Logotipi partnerjev Univerza v Mariboru Univerza v Ljubljani Univerza na Primorskem Univerza v Novi Gorici